Cijene nafte i napetosti na Bliskom istoku

Kako su povišene kamatne stope i visoka inflacija već mučili globalno gospodarstvo, sukob na Bliskom istoku koji je izbio prije nekoliko dana možda je dodao još jedan faktor problema koji kreatori politika i sudionici na tržištu diljem svijeta možda moraju uzeti u obzir: cijene nafte.

Geostrateški razvoj događaja u Izraelu doveo je do skoka cijena nafte 9. listopada za gotovo 4%, što je izazvalo raspravu o budućnosti cijena energije u slučaju produženog sukoba koji bi mogao utjecati na monetarne politike zemalja diljem svijeta. Iako su cijene u sljedeća tri dana pale, financijska tržišta i dalje su zabrinuta prateći zbivanja u regiji.

Ako želite saznati više o prognozama tržišnih analitičara u vezi s cijenama nafte, pročitajte naš članak.

Cijene nafte: Naftna kriza i Jomkipurski rat 1973

Regija Levant je zloglasna po geopolitičkim napetostima u posljednjih nekoliko desetljeća. Iako se posljednji masovni sukob dogodio 2006., postojao je niz napetosti nižeg intenziteta koje su lokalno stanovništvo držale na oprezu.

Povijesno gledano, rat koji se povezuje s cijenama nafte je Jom Kipurski rat 1973. godine. Sukob je započeo na dan Jom Kipura (6. listopada) kada su vojne snage nekoliko arapskih zemalja prešle granice s Izraelom. Rat je trajao dva tjedna i pet dana, a dvije tadašnje velesile, SAD i Sovjetski Savez, opskrbljivale su svoje saveznike. Unatoč teškim poteškoćama s kojima se Izrael suočavao u obrani svojih teritorija, izišao je kao pobjednik.

U listopadu 1973. Organizacija arapskih zemalja izvoznica nafte (OAPEC) predvođena Saudijskom Arabijom objavila je naftni embargo protiv zemalja koje su podržale Izrael u ratu. Embargo je trajao šest mjeseci, izazvavši naftnu krizu 1973. godine, kako je poznata u povijesti. Nakon završetka embarga cijene nafte su porasle za 300%.

Kao rezultat toga, automobili s velikim motorom prvenstveno proizvedeni u SAD-u prestali su se prodavati, zemlje pogođene embargom bile su prisiljene čuvati energiju, dok je smanjenje potražnje potrošača utjecalo na stope gospodarskog rasta. Neki ekonomisti sugeriraju da je naftna kriza iz 1973. bila primarni čimbenik za krizu burze iz 1974. godine.

Pred nama je nova naftna kriza?

Odgovor je da bi bilo prerano znati i da bi mnogi čimbenici trebali biti uključeni u određivanje cijena nafte na svjetskim tržištima. Skok cijene od 4% zabilježen u ponedjeljak praćen je padom u utorak, srijedu i četvrtak (10.-12. listopada) jer su ulagači bili oprezni u pogledu načina na koji bi kriza mogla eskalirati.

Sukob na Bliskom istoku dolazi kao dodatak već provedenim smanjenjima proizvodnje nafte od strane Rusije i Saudijske Arabije. Dvije su se zemlje dogovorile smanjiti proizvodnju nafte za ukupno 1,3 milijuna barela, nešto više od 1% globalne potražnje, do kraja 2023. 11. listopada ruski predsjednik Vladimir Putin sugerirao je da će se smanjenja vjerojatno nastaviti prema planu unatoč zabrinutost tržišta zbog novog rasta cijena nafte. Međutim, Saudijska Arabija je obećala da će nastaviti s potrebnim radnjama koje bi stabilizirale tržište.

U kolovozu su SAD ublažile iranska naftna ograničenja jer zalihe sirove nafte nisu mogle podržati globalnu potražnju, što je smanjilo američke rezerve nafte na rekordno niske razine. Prema posljednjem izvješću  Strateških rezervi nafte (SPR), zalihe su još uvijek na najnižoj razini u posljednjih 40 godina od 351,3 milijuna barela. U izvješću Reutersa koje se poziva na podatke Američkog instituta za naftu , a objavljeno je 12. listopada, stoji da su zalihe sirove nafte u SAD-u porasle za 12,9 milijuna barela u prošlom tjednu, mnogo više od porasta od 500.000 barela koji su očekivali analitičari koje je anketirao Reuters.

U međuvremenu je Međunarodna agencija za energiju (IEA) povisila prognozu rasta globalne potražnje za naftom za 2023. godinu napominjući u svom izvješću da bi ona mogla iznositi 2,3 milijuna barela dnevno (bpd). Međutim, IEA je smanjila rast potražnje za naftom za 2024., s 1 milijun bpd na 880 000 bpd. Analitičari IEA-e primijetili su da se manja potražnja odrazila na povlačenje cijene nafte zabilježeno u rujnu.

Što analitičari predlažu o cijenama nafte

Međunarodni monetarni fond (MMF) priopćio je da će vrlo pažljivo pratiti situaciju u Izraelu i Gazi, dodajući da je prerano procijeniti ekonomski učinak. Glavni ekonomist MMF-a, Pierre Gourinchas, sugerirao je da bi povećanje cijena nafte od 10% umanjilo globalnu proizvodnju za oko 0,2% u 2024., dok bi potaknulo globalnu inflaciju za 0,4%.

ING-ovi analitičari naglasili su potencijalnu ulogu Irana u sukobu, pišući u svom izvješću: “Premija rizika nastavlja opadati jer je sukob uglavnom ograničen na Izrael i Hamas. Izvješća da je iranska vlada bila iznenađena napadom Hamasa također mogu ublažiti zabrinutost da će SAD agresivnije provoditi sankcije protiv Irana, iako je posljednjih dana bilo proturječnih izvješća o umiješanosti Irana.

Analitičari banke ANZ sugeriraju da bi "povećanje geopolitičkog rizika na Bliskom istoku trebalo poduprijeti cijene nafte... može se očekivati veća volatilnost." Analitičari energetskog tržišta u Credit Suisse primijetili su da "premija rizika za naftu raste zbog mogućnosti šireg požar koji bi se mogao proširiti na obližnje zemlje velike proizvođače nafte poput Irana i Saudijske Arabije."

Ekonomisti iz Commonwealth Bank naglasili su ulogu Irana kao zemlje proizvođača nafte i utjecaj mogućih sankcija protiv njega. “Ako počnemo vidjeti kako Sjedinjene Države upiru prstom u Iran, mogli bismo vidjeti kako iranski izvoz nafte počinje padati. I to je sada naša najveća briga kada gledamo tržišta nafte i implikacije ovog sukoba,” istaknuli su. Analitičari Commonwealth Bank sugeriraju da bi iranski izvoz nafte mogao pasti za 500.000 do 1 milijun bpd, ako SAD krene naprijed s provedbom sankcija; takvo ograničenje opskrbe moglo bi pojačati probleme opskrbe naftom uočene nakon odluka OPEC-a.

Upravljanje rizikom pri trgovanju naftom

Nafta je jedna od najpopularnijih roba među trgovcima. U vrijeme gospodarskih previranja, trgovci su skloni dodavati naftu u svoje trgovačke portfelje jer je mnogi smatraju sigurnim utočištem. Međutim, budući da trgovci početnici možda nemaju dovoljno znanja za prepoznavanje prilika i pravo vrijeme, bilo bi najbolje da se usredotoče na educiranje o pitanjima trgovanja. Resursa ne nedostaje jer mnogi brokeri i obrazovna središta nude niz materijala kao što su vodiči s uputama, webinari, članci koji bi trgovcima početnicima mogli pomoći da povećaju svoje znanje.

Učenje trgovanja nije jedini čimbenik koji bi mogao igrati ulogu u provedbi uspješne strategije. Iznenadni ili neočekivani pad tržišta mogao bi stajati novca i poremetiti planove svakog trgovca. Stoga bi trgovci koji su tek započeli svoje trgovačko putovanje trebali posvetiti neko vrijeme učenju kako koristiti alate za upravljanje rizikom kao što je nalog za zaustavljanje gubitka koji su široko dostupni na modernim platformama za trgovanje. Uložite u svoje znanje prije nego počnete trgovati kako biste uštedjeli sredstva, smanjili stres i uživali u putovanju koje je upravo započelo.

Zanima li vas trgovanje na vijestima? Saznajte kako ovaj pristup funkcionira uz naše besplatne webinare. Upoznajte i komunicirajte s stručnim trgovcima. Gledajte i učite iz sesija trgovanja uživo.

Ovaj materijal ne sadrži i ne smije se tumačiti kao da sadrži investicijske savjete, investicijske preporuke, ponudu ili traženje bilo kakvih transakcija financijskim instrumentima. Napominjemo da takva analiza trgovanja nije pouzdan pokazatelj bilo koje trenutne ili buduće izvedbe, jer se okolnosti mogu s vremenom promijeniti. Prije donošenja bilo kakvih investicijskih odluka, trebali biste potražiti savjet od neovisnih financijskih savjetnika kako biste bili sigurni da razumijete rizike.